Printer Friendly Version Desetogodišnjica Pogroma na Kosovu i Metohiji @ 18 March 2014 12:18 PM

Ambasada je 20. marta 2014. godine obeležila ovu tužnu godišnjicu projekcijom dokumenatrnog filma "Zločin bez kazne", kojoj je prisustvovalo oko 30 predstavnika izraelskog političkog i javnog života, diplomatskog i vojnog kora, medija i Udruženja Jevreja iz bivše SFRJ.

Dokumentarni film "Zločin bez kazne" dostupan je na https://www.youtube.com/watch?v=7SjnK_zyeR0 

Pre deset godina, 17. i 18. marta 2004. godine izbilo je ogromno nasilje na Kosovu i Metohiji. Ubijeno je 19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu sa međunarodnih snagama bezbednosti. Kao nestali još se vode dvoje građana srpske nacionalnosti. Više od 950 osoba je povređeno, zapaljeno više od 900 srpskih, romskih i aškalijskih domova, proterano preko 4.000 ljudi, srušeno i oskrnavljeno blizu 100 srpskih crkava i manastira.

  

Etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, porušeno je, zapaljeno ili teško oštećeno 935 srpskih kuća i deset društvenih objekata. Uništena su i 72 vozila UN-a. U pogromu je uništeno ili do temelja spaljeno 39 hramova SPC, među kojima 18 spomenika kulture, poput hrama Bogorodice Ljeviške u Prizrenu. U srpskim crkvama na Kosovu i Metohiji, tokom martovskog pogroma nestalo je, uništeno ili oštećeno neprocenjivo kulturno nasleđe, hiljade ikona, fresaka, drugih crkvenih relikvija, stranih i retkih knjiga, dokumenata... Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava i 67 osoba osudili na zatvorske kazne od 21 meseca do 16 godina. 

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja medija na albanskom jeziku, u kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima naterali preko reke Ibar grupu dečaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka, od kojih su se trojica utopila u reci. Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije izjavio je tada da su "preživeli dečaci posle tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susednog sela". Kosmetski Albanci su najpre započeli proteset u južnom delu Mitrovice, da bi u sumrak krenuli u oružani napad na Srbe u severnom delu, što su nastojali da obuzdaju pripadnici KFOR.

I deset godina posle martovskog nasilja na Kosovu, Srbija nastavlja da upozorava međunarodnu zajednicu na stalno prisutnu ugroženost tamošnjeg srpskog stanovništva i permanentnu kampanju zastrašivanja koju sprovode pojedini kosovski Albanci. Incidenti na Kosovu, koji su pobrojani i u izveštaju generalnog sekretara UN, su deo orkestrirane kampanje usmerene na zastrašivanje kosovskih Srba, sa ciljem da se sprovede totalno etničko čišćenje i zatre srpska kulturna baština. Više od 200.000 nealbanaca je prognano sa teritorije Kosova i Metohije od dolaska međunarodnih snaga juna 1999. godine, a do danas se samo manji broj njih vratio na KiM. Predstavnici međunarodne zajednice ocenili su tada da je "etnički motivisano nasilje" nad Srbima na KiM "planirano i dobro orkestrirano".

Teror albanskih ekstremista osudili su potom Savet bezbednosti UN, kao i EU, a Parlamentarna skupština Saveta Evrope je 29. aprila 2004. donela rezoluciju. Ni deset godina posle proterivanja, većina žrtava martovskog pogroma nad Srtbima nije se vratila u svoje domove, brojni se i dalje nalaze u kolektivnim centrima, kontejnerskim naseljima ili tuđim kućama u statusu interno raseljenih lica širom Srbije.

Očekuje se da će, u okviru dijaloga Beograda i Prištine, tema zaštite kulturno-istorijske baštine i omogućavanje trajnog povratka interno raseljenih lica na Kosovo i Metohiju biti jedna od važnijih poglavlja dijaloga koji se već godinu dana uspešno odvija uz aktivnu podršku visokog predstavnika EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton.    

Povodom desetogodišnjice Pogroma, Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije pripremila je dokumentarni film "Pogrom deset godina kasnije" - http://www.kim.gov.rs/rs/multimedia/video-galerija/item/3172-pogrom-ten-years-later---march-17-2004-march-17-2014